2. godina2020-09-23T23:01:03+02:00

2. godina projekta NA MARGINI

ŽENSKI GLASOVI

Na margini

2. godina

ŽENSKI GLASOVI

„Ako su ljudi dovoljno često uplašeni, ponekad postanu nevidljivi.“

Tove Jansson

Fokus druge godine projekta „Na margini: nezastupljeni glasovi, žanrovi i iskustva u europskim književnostima“ bit će na ženskim glasovima i iskustvima. Objavit ćemo deset književnih djela koja su većinom napisale žene u okviru manje zastupljenih književnih vrsta i  žanrova. To su priče koje zaslužuju da ih se čuje: neke od njih razbijaju stereotipe i govore o temama o kojima se dugo šutjelo, bave se izazovima s kojima se suočavaju žene. Dječje knjige u sklopu ove biblioteke naglašavaju važnost učenja o jednakosti od rane dobi. Jedini roman koji je napisao muški autor daje mušku perspektivu odnosa  između žena i muškaraca i dekonstruira postojeće mitove.

Projekt uključuje tri grafička romana: jedan od njih daje glas  ženama starije dobi koje su ušutkane i nevidljive u današnjem svijetu (Estamos todas bien, Ana Penyas), drugi  prikazuje  zlostavljanje i uznemiravanje žena (Take It as a Compliment, Maria Stoian), ali i muškaraca, a strip za tinejdžere oslikava osjetljivo vrijeme prelaska iz djetinjstva u adolescentsko doba (Hysj, Magnhild Winsnes). Poznata priča Tove Jansson Nevidljivo dijete poučava djecu o pravu svakoga bića da bude vidljivo i da se njegov ili njezin glas čuje. Kratke priče koje je napisala koinicijatorica razmjene ženskih priča u Sjevernoj Makedoniji Rumena Bužarovska i mađarski roman dobitnik Europske nagrade za književnost (Mágneshegy, Réka Mán-Várhegyi) prikazuju patrijarhalne obrasce u društvu u jugoistočnoj Europi. Poezija C. A. Duffy, prve britanske pjesnikinje ovjenčane titulom „poet laureate“, bit će objavljena u Hrvatskoj prvi put. Dva nagrađivana hrvatska romana, Katarina, Velika i Mala Olje Knežević i Brdo Ivice Prtenjače, bit će prevedena na engleski, odnosno njemački jezik.

Nadamo se da će različite priče i podijeljena iskustva putem književnosti podići svijest o motu ovog projekta: „Ako su ljudi dovoljno često uplašeni, ponekad postanu nevidljivi“ (T. Jansson), i pomoći donijeti promjene.

Magnetno brdo

„Magnetno brdo“ zovu „knjigom mađarskog #metoo pokreta“, a dobio je i Nagradu Europske unije za književnost. Riječ je o kompleksnom psihološkom i socijalnom romanu koji dotiče brojna pitanja, od ženskog identiteta do odgovornosti intelektualca u današnjoj Mađarskoj.

Katarina Velika i Mala

Katarinin životni put prate ljubavni jadi, obiteljske traume i nevjerojatna romansa sa zgodnim Sinišom. Roman nas vodi kroz turbulentno razdoblje na Balkanu, od osamdesetih godina prošloga stoljeća pa sve dosad, a opisuje odrastanje u sumrak komunizma i daje intimne uvide u ono što se događalo u regiji ...

Pssst doba tajni

Hanna provodi svako ljeto na moru kod ujaka s rođakinjama Siv, koja je njezinih godina, i nešto starijom Mette. No, Siv se promijenila od prošle godine. Više je ne zanima brojenje rakova ili kukaca koje uhvate, već su joj interesantnije dogodovštine njezine velike sestre Mette: dečki, izlasci i zabave. ..

Nikamo ne idem

Iz tog naslova ne progovara tvrdi stav, nego raznoliko obrađena tema ekonomske migracije, one komotnije, koja odlazi avionom relativno punog želuca da bi pokušala ostvariti život iz kataloga. Ironično, uviđa da se radi baš o tome...

Go to Top