„Magnetno brdo“ zovu „knjigom mađarskog #metoo pokreta“, a dobio je i Nagradu Europske unije za književnost. Riječ je o kompleksnom psihološkom i socijalnom romanu koji dotiče brojna pitanja, od ženskog identiteta do odgovornosti intelektualca u današnjoj Mađarskoj.

U ljeto 1999. perspektivna sociologinja Enikő Börönd napušta supruga u New Yorku i vraća se u rodnu Budimpeštu s namjerom da napiše opsežan sociološki rad o mađarskoj etnoduši iz perspektive marginaliziranih skupina. Predajući feminističku kritiku na sveučilištu, Enikő se sudara s brojnim predrasudama u tamošnjem znanstvenom miljeu, a uskoro ulazi i u vezu s Tamásom Bogdánom, omiljenim sveučilišnim profesorom podrijetlom iz zatvorene provincijske zajednice. Bogdán, pripadnik prve generacije intelektualaca u svojoj obitelji, nosi se s vlastitim psihološkim i socijalnim blokadama. Njegov odnos s Enikő, čije je klasno zaleđe potpuno drugačije, prerasta u složenu intimnu vezu koju osim profesionalnih razmimoilaženja obilježavaju sumnja, ljubomora i krivnja.

Njihova se priča pretapa s pričom studentice Réke, nesigurne mlade žene koja piše roman i privuče Bogdánovu pažnju. Réka je podrijetlom iz Békásmegyera, proleterskog naselja zasebna identiteta, gdje postoji Magnetno brdo koje, prema legendi, svoje stanovnike drži prikovanima tako da ga nikada ne mogu napustiti.
Réka Mán-Várhegyi napisala je izuzetan i slojevit roman o problemima marginalnosti – socijalnoj i intelektualnoj, o feminizmu, ženskom pisanju i seksualnosti, kompleksnosti ženskih, obiteljskih i međugeneracijskih odnosa te svim izazovima s kojima se žene suočavaju u hijerarhijski ustrojenom društvu kojim dominiraju muškarci. To je i roman o prošlosti koja nas definira, ali i o mogućnosti da se stvari promijene.
/span>